Općinski vrtići
Pitanje otvaranja općinskog vrtića već dugo je tema koja se periodično i sramežljivo pojavljuje u javnosti. Domovinski pokret, predvođen vijećnikom Josipom Vukovićem, odlučio je studiozno pristupiti ovom problemu. Tim je povodom inicirana tematska sjednica koja je održana 3. ožujka 2022. godine u prostoru Općine Podstrana.
Prezentaciju je vodio Hrvoje Babić, također član Domovinskog pokreta. S velikim zadovoljstvom ističem da je uloženi trud rezultirao jednoglasno prihvaćenim zaključkom o uključenju Općinskog vrtića u sljedeći plan mreže dječjih vrtića. Potreban vrtićki kapacitet za adekvatan smještaj djece ovisi o broju djece rane i predškolske dobi. S obzirom na to da još uvijek nisu dostupni podaci s popisa stanovništva iz 2021. godine, a koji se odnose na dob stanovnika, odnosno broj vrtićke
djece, usvojit će se odnos vrtićke djece i ukupnog broja stanovnika iz 2011. godine od 9,3 posto.
Usvajajući taj postotak i trend prirasta stanovništva, te sadašnji kapacitet dječjih vrtića, može se dobiti sljedeća tablica. Ukupni vrtićki kapacitet je 542 djece, a s obzirom na to da je trenutno upisano 467 djece, zahtjevi za upisom su zadovoljeni. Zahtjevi, ali ne i potrebe. Ovakvo stanje malog broja zahtjeva za upisom djece
može se naći u činjenici da veliki broj novonaseljenih mladih obitelji u Podstrani vodi djecu u vrtiće izvan naše općine, većinom u Split.
Razlozi tome su različiti, od cijene vrtića, blizine radnog mjesta, boravišta baka i djedova i sl. S obzirom na to da Općina mora omogućiti pravo upisa svakog djeteta u vrtić, te da se svake akademske godine broj zahtjeva za upisom može znatno približiti broju predškolske djece, nužno je žurno povećanje kapaciteta. Već se u sljedećim godinama, kao posljedica povećanja subvencija u 2021. godini, odnosno sniženja cijena vrtića, može očekivati znatno povećanje zahtjeva za upisom. No svakako je alarmantno to da je 499 djece neupisano, odnosno 51 posto podstranske djece ne ide u podstranske vrtiće. To je uistinu zabrinjavajući podatak za najmlađu općinu u Hrvatskoj. Obaveza prema EU-u bila je uključivanje 95 posto djece predškolske dobi u vrtiće do 2020. godine (barcelonski ciljevi). Kako to postići barem do 2031. godine? Dakle, sustav je potkapacitiran. Sustav koji se oslanja isključivo na privatne vrtiće izuzetno je i nepouzdan.
U našoj se općini 2011. godine dogodilo da se jedan vrtić, nezadovoljan iznosom subvencija, jednostavno odlučio na zatvaranje. Taj isti vrtić neko je vrijeme činio čak 68 posto vrtićkih kapaciteta općine. Sustav predškolskog odgoja i obrazovanja
tako je preko noći bio pred
raspadom. Spomenuti vrtić ipak je nastavio s radom, no čudi kako se već tada nitko nije zapitao što učiniti da se takva situacija više nikad ne dogodi. Kako izgraditi pouzdaniji sustav? Nadalje, privatni su vrtići, kao i bilo koji drugi oblik poduzetništva, podložni ekonomskoj računici. Privatnih
će vrtića biti dokle god postoji
financijski interes, što je legitimno i razumljivo. U turistički atraktivnoj općini kao što je Podstrana pitanje je dana kad će netko zbog sve više cijene noćenja u apartmanima zatvoriti svoj vrtić i baviti se najmom tog prostora u turističke svrhe. Privatni su vrtići pred velikom izazovom kako u objektima, koji su
u velikoj mjeri u obiteljskim kućama, udovoljiti zahtjevima Državnog pedagoškog standarda, koji određuju
veličine igrališta, dnevnih boravaka, osvijetljenost, visinu objekta itd.
No to nije problem samo kod nas, nego i u brojnim drugim općinama i gradovima.
Treba promijeniti sljedeće:
- povećati udio sredstava predškolskog odgoja i obrazovanja na 10,4% što je prosjek na razini RH
- preraspodijeliti sredstva financiranja predškolskog odgoja i obrazovanja na subvencije i na izgradnju općinskog vrtića, umjesto dosadašnje prakse koja se odnosila isključivo na subvencioniranje
- uvesti u Plan mreže dječjih vrtića sustavno praćenje kretanja broja stanovnika te potreba za vrtićkim smještajem, kako bi se moglo pravodobno reagirati
- otvoriti tri općinska vrtića kapaciteta po 200 djece. Krajnji je cilj sinergija općinskog i privatnih vrtića, odnosno na postojeći sustav privatnih vrtića nadograditi općinski vrtić. Za slučaj iznenadnog zatvaranja jednog od vrtića, nužno je postojanje potpore u vidu općinskih vrtića, koji bi kao takvi pružili sigurnost i stabilnost sustava predškolskog obrazovanja.
Unatoč raznim opravdanim ili neopravdanim razlozima nemogućnosti izgradnje općinskog vrtića (manjak sredstava, trenutno primarnijih potreba od izgradnje vrtića, nesuglasnost u vezi sa zemljištem za njegovu izgradnju), mi smo ponudili plan koji bi vrtić učinio niskoenergetski samoodrživim objektom kroz razne oblike realizacije. Jedno od inovativnih rješenja izgradnje vrtića s ciljem smanjenja troškova je prekrivanje cijele površine krova objekta solarnim panelima, čime se mogu zadovoljiti potrebe vrtića za električnom energijom s mogućnošću prodaje viška HEPu. Ugradnjom pametne rasvjete i automatizacije sustava klimatizacije također se znatno smanjuje utrošak električne energije. Prehrana čini 10-12 posto troškova vrtića. Uštede se mogu postići zajedničkom opskrbom svih vrtića namirnicama kod jednog proizvođača/dobavljača, čime bi se dodatno stimuliralo lokalne OPG-ove. Daljnje uštede moguće su pri korištenju tehničke vode za ispiranje WC školjki, zalijevanje i pranje vanjskih površina. Potrebno je izgraditi tzv. eko vrtić, odnosno vrtić sa zelenom zastavom. To je vrtić u kojem se djecu uči o ekologiji i zaštiti okoliša, načinu sortiranja otpada, racionalnom korištenju električne energije i vode, općenito odnosu prema prirodi. Status eko vrtića omogućava povlačenje poticaja iz raznih izvora. Ina d.d. u programu Zeleni pojas za očuvanje okoliša nagrađuje projekte lokalnih zajednica, odnosno ekološke projekte, a među kojima može biti, na primjer, pošumljavanje šume na Perunu, sadnja autohtonih biljaka te akcije čišćenja plaže. Brojni vrtići već su dobili ovakve nagrade. Kao dodatni izvor prihoda, u obzir dolazi i najam vrtića u večernjim satima za djecu predškolske dobi, za učenje stranih jezika, školu plesa ili satove glazbe.
Ovakav vrtić ima potencijal privremenog smještaja za djecu domaćih i stranih turista. Jasno je da obitelj dolazi na ljetovanje da bi bili skupa. No nerijetko se roditelji odvaže na neki fizički zahtjevniji jednodnevni izlet koji nije pogodan
za djecu predškolske dobi. Takva usluga obogaćuje turističku ponudu te može biti dodatan prihod za vrtić. Oko 80 posto troškova odnosi se
na plaće djelatnika, za koje postoje razni načini subvencioniranja. Potrebno je detaljno proučiti koji
je najjeftiniji način izgradnje vrtića, je li to klasična armiranobetonska konstrukcija, montažni objekt ili tzv. modularni vrtić. Treba priznati da smo zbog indeksa razvijenosti (IR) općine u nešto nepovoljnijoj situaciji od nerazvijenih jedinica lokalne samouprave, koje lako povlače sredstva iz EU-a za subvencioniranje izgradnje vrtića. Brojni u primjeri gdje su gradovi Split, Dubrovnik, Zadar uspjeli povući barem dio spomenutih sredstava iako imaju visok indeks razvijenosti.
Možda ne u iznosu od 80 posto, ali konkretno je Općina Sukošan, s nešto manjim IR-om, uspjela povući 67 posto za izgradnju svojeg vrtića za 150 djece. Zašto mi ne možemo povući barem 50 posto tih sredstava? Za kraj, zanimljiv je primjer grada
Vodica, s identičnim proračunom kao općina Podstrana, s višestruko manjim brojem djece, koji je lani izgradio i otvorio moderan dječji vrtić za 200 djece, uz povoljan kredit koji otplaćuju iz vlastitih sredstava. Najvažniji je zaključak tematske sjednice taj da Općinsko vijeće zadužuje Odbor za školstvo i predškolski razvoj da u suradnji s općinskim službama do rujna 2022. godine
izradi plan razvoja mreže vrtića, koji uključuje i izgradnju općinskog vrtića.
Sviđa mi se